• Autor
  • Saradnja
  • Kontakt
No Result
View All Result
Ћир | Lat
NESTVARNO, A STVARNO
  • HOME
  • JUNACI I JUNAKINJE
  • DOBROTVORI
  • NAŠE DRUŠTVO
  • NEPOZNATO O POZNATIMA
  • VESELE CRTICE
  • PRIČE IZ MOG ŽIVOTA
  • HOME
  • JUNACI I JUNAKINJE
  • DOBROTVORI
  • NAŠE DRUŠTVO
  • NEPOZNATO O POZNATIMA
  • VESELE CRTICE
  • PRIČE IZ MOG ŽIVOTA
No Result
View All Result
NESTVARNO,
A STVARNO
Ћир | Lat
Home PRIČE IZ MOG ŽIVOTA

Maderaška Nova godina

20/01/2020
Reading Time: 1 min read
0
Maderaška Nova godina
245
VIEWS
Share on FacebookTvituj

Maderaši koji se tradicionalno, već 75 godina, svakog dana okupljaju uvek za istim stolom, u kultnom beogradskom restoranu „Madera”, a među kojima čast da kao najmlađi sedi ima i pisac ove objave – Novu godinu računaju od 1. marta!

Nakon višednevnih konsultacija, kafansko-parlamentarnih diskusija i obrazloženja, amandmana, tumačenja i proučavanja, a sve na predlog potpisnika ovih redova, doneta je odluka da se kalendarsko računanje vremena pomeri za dva meseca, okrene ka Suncu, i konačno stavi „pod vinkl”.

Naime, nekada davno, godina je počinjala 1. marta, pa je tako i prvi mesec, kao najvažniji u godini, dobio ime po rimskom ratnom bogu Marsu, a za njim su dolazili Aprilis (cvetni mesec), Maja (boginja), Junus (takođe boginja), Quintilis (peti po redu), Sextilis (šesti), September (sedmi), October (osmi), November (deveti), December (deseti), Januarius (bog Janus) i kao završetak godine Februo (bog mrtvih). Quintilis i Sextilis zamenjeni su kasnije imenima cezara Julija i Avgusta.

Međutim, 45 g. pre Hrista, Julije Cezar, reformator kalendara, tradicionalno naklonjen Mesecu, naredio je svom astronomu Sosigenu, da računanje Nove godine počne od dana kada pada prvi mlad Mesec po zimskoj kratkodnevici. Sosigen je računao, brojao i crtao, te zaključio da je to 1. Januarius i tako Julije Cezar odredi da se kalendarska godina računa od tog datuma.

Maderaški parlament je jednoglasno zaključio da to uopšte nije fer i da je mnogo bolje godinu računati od onog dana kad Sunce uđe u prolećnu ravnodnevicu (tačno je da se taj datum pomera, npr. ove godine je to bilo 22. marta, ali zbog lakšeg računanja idemo fiksno na 1. mart). Maderaško pomeranje kalendara, ne samo da ima veću saglasnost sa prirodom već se i godina dovodi u skladniji odnos sa godišnjim dobima – proleće pada u prvu četvrtinu godine, leto u drugu, jesen u treću, a zima u poslednju.

Od Maderaške Nove godine (1. mart) dani postaju duži od noći, Sunce prelazi s južne na severnu polovinu neba, te nastaje nov život u prirodi, a po Maderaškom kalendaru, poslednji dan zime je logično – poslednji dan stare godine. Imena meseca: septembar, oktobar, novembar i decembar, ponovo su dobila svoja značenja, a društvo za posebnim stolom još jedan razlog za novo okupljanje!

Srećna vam Maderaška Nova godina!

Next Post
„Gde ja stadoh — ti ćeš poći!”

„Gde ja stadoh — ti ćeš poći!”

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preporučujemo

Prvi srpski vampir!

Prvi srpski vampir!

5 godina ago
Ratnik Sunca prvi put o sunčevoj energiji

Ratnik Sunca prvi put o sunčevoj energiji

4 godine ago

Popularno

  • „Gde ja stadoh — ti ćeš poći!”

    „Gde ja stadoh — ti ćeš poći!”

    0 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Kod Živojina Mišića svi su dobrodošli na slavu!

    0 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Dobrivoje Božić – čovek koji je kočio da bismo mi išli brže!

    0 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Svete vode naših reka

    0 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Zmaj leči besplatno

    0 shares
    Share 0 Tweet 0

Pratite naučni TV kanal

Mejl lista

Prijavite se na našu mejl listu.

Prijava

Kategorije

  • Uncategorized
  • VESELE CRTICE
  • DOBROTVORI
  • JUNACI I JUNAKINJE
  • NAJNOVIJE
  • NAŠE DRUŠTVO
  • NEPOZNATO O POZNATIMA
  • NESTVARNO
  • PRIČE IZ MOG ŽIVOTA

Linkovi

Narodna biblioteka Srbije

Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”

Matica srpska

Arhiv Srbije

Istorijski arhiv Beograda

Biblioteka grada Beograda

Arhiv Jugoslavije

Arhiv Vojvodine

 

Ukratko o autoru

Nestvarno, a stvarno

Živojin Žika Petrović je strastveni sakupljač istorijskih crtica, a marljivim istraživanjem dokopao se očaravajućih podataka i preneo nam ih ne bi li se spasile iz čeljusti zaborava. Više o autoru...

No Result
View All Result
  • Home
  • JUNACI I JUNAKINJE
  • DOBROTVORI
  • NAŠE DRUŠTVO
  • NEPOZNATO O POZNATIMA
  • VESELE CRTICE
  • PRIČE IZ MOG ŽIVOTA
  • Autor
  • Saradnja
  • Kontakt

© 2025 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.